Od početka godine ne prestaju da stižu vesti o robi iz Srbije za koju se tvrdi da je opasna po zdravlje. Bilo je problema sa čipsom, stočnom hranom sa aflatoksinom, dimljenim lososom, breskvama, nektarinama, kikirikijem, zamrznutim jagodama, jabukama, biljnim likerom. Pronalažene su razne zabranjene supstance, što toksične, što kancerogene. Samo se priča o breskvama koje nisu stigle do Crne Gore malo drugačije razvila.
Uprava za bezbednost Crne Gore najpre je saopštila da je i u breskvama pronađen hlorpirifos, da bi, potom, sama sebe demantovala i objasnila da je došlo do nesporazuma u telefonskom razgovoru sa inspektorima. U većini srpskih medija akcenat je stavljen na taj deo saopštenja, a nastavak je zabašuren – a u njemu je stajalo da je tačno da je naloženo uništavanje blizu 10 tona voća, ali ne zbog pomenutog zabranjenog pesticida, već zbog toga što je količina dozvoljenog pesticida prevazišla propisanu granicu.
Bez kontrole: Od Gorana Papovića, predsednika Nacionalne organizacije potrošača Srbije, saznali smo da se Savet za bezbednost hrane, pri Ministarstvu privrede, nije sastao pet godina.
Povodom vraćanja druge pošiljke voća za 15 dana iz Hrvatske zbog upotrebe hlorpirifosa, Papović je rekao da u Srbiji uopše ne postoji kontrola upotrebe zaštitnih sredstava i perioda karence.
„Kod nas skoro da ne postoji kontrola upotrebe pesticida, fungicida, insekticida i perioda trajanja karence. Nacionalna organizacija potrošača Srbije skoro deset godina traži da joj se obezbede sredstva kako bi mogla da daje uzorke na analizu u nezavisnu laboratoriju, ali joj nisu dodeljena“, rekao je Papović za Betu.
Aflatoksin, stari znanac: Neke kontrole se ipak rade –kompanija Lidl obavestila je potrošače da je iz maloprodajnih objekata povukla proizvod “S ljubavlju domaće Kukuruzno brašno belo 500 g”, proizvođača Interpak 2015 d.o.o. , dobavljača DPS Klad Group d.o.o, s rokom upotrebe 01.04.2024. U predmetnom kukuruznom brašnu otkriveni su povišeni nivou mikotoksina (Aflatoksin), koji u slučaju konzumiranja tokom dužeg vremenskog perioda mogu imati štetne uticaje, saopštila je kompanija. U saopštenju se navodi i da je ugrožen samo taj jedan kontigent proizvoda, ali ne i oni sa drugim datumima proizvodnje. Cela priča neprijatno je podsetila na činjenicu da je 2013, afera sa nedozvoljenom količinom aflatoksina u mleku rešena tako što je – povećana dozvoljena doza. I to čak 10 puta, da bi kasnije bila prepolovljena na 0,25 mikrograma po litru mleka, koliko iznosi i danas. A to je pet puta više nego u EU, gde je dozvoljeno 0,05 mikrograma po litru.
Presladak med: Od 25 uzoraka meda na našem tržištu koji su testirani po novoj akreditovanoj metodi za utvrđivanje falsifikata hrane i pića, 22 nisu prošla testove autentičnosti. Utvrđeno je da je u tih 88 posto uzoraka medu dodavana neka vrsta šećera u različitim procentima. Inicijator prvog takvog ispitivanja je Klaster “Ujedinjeni za kvalitet”, u saradnji sa Pokretom potrošača za kvalitet hrane, a motiv je, kako su saopštili, “nemoć da se posle više godina borbe izbore protiv falsifikata meda na domaćem tržištu.
“U ovoj godini, kada su pčelari na prosjačkom štapu, neko se bogati prodajući šećer kao med. I ne samo da vara potrošače i markete, već i državu utajom poreza. Podsećamo da je PDV na proizvode od šećera 20 odsto, a na med samo 10 procenata. Razlika ide direktno falsifikatorima u džep”, rekao je Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije za Politiku.
Nakon objave u medijima o pronađenim falsifikatima meda, veterinarska inspekcija je naložila vanrednu kontrolu proizvodnje i prometa meda.
Šampionski: od curenja amonijaka do SLAPP tužbi
Srbija ne prestaje da osvaja šampionske titule u raznim oblastima: imamo, recimo, pobednika na top listi nazjagađenijih gradova u Evropi.
Na to nas je, uoči početka grejne sezone, podsetio britanski Gardijan, koji piše da je vazduh u glavnom gradu Srbije lošiji je nego u gotovo bilo kom drugom gradu u Evropi.
List piše da je, po pitanju zagađenosti vazduha, najteže pogođena evropska zemlja Severna Makedonija, a da se Srbija nalazi na drugom mestu. U obe zemlje više od polovine stanovništva živi u oblastima gde je zagađenje vazduha četiri puta veće od preporučenog.
Gardijan podseća i da je studija koju je ove godine finansiralo srpsko ministarstvo nauke analizirala podatke o zagađenju za letnje mesece i procenila da su sitne čestice odgovorne za svaki peti moždani udar, svaki četvrti slučaj ishemijske bolesti srca i jedan od 11 slučajeva raka pluća.
Treći po kriminalu: Srbija je treća u Evropi po Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svetu je na 40. mestu. U izveštaju se ističe da Srbija nastavlja da bude izvor, transit i odredište za žrtve trgovine ljudima. “Srpske žene i deca su izloženi seksualnoj trgovini, uključujući i dečje brakove u susednim zemljama, dok se muškarcima najčešće trguje radi prinudnog rada, uglavnom u građevinskoj industriji”, piše u izveštaju. Prema tim podacima, strani radnici, uglavnom iz Vijetnama i Indije, navodno se susreću sa prinudnim radom u Srbiji. Naglašava se i da je krijumčarenje ljudi dugotrajan problem u Srbiji, zbog položaja zemlje na balkanskoj migrantskoj ruti.