“Najveći problem je nebriga svih nivoa vlasti, nikog ne izdvajam, svih nivoa, zato što nije urađeno ništa na izgradnji Drinskog nasipa, a stari vodotoci Drine su zatrpani.”
Prije mjesec su gradovi u zapadnom dijelu Republike Srpske bili suočeni sa opasnosti od poplava, a u ovoj sedmici one prijete njenom južnom i istočnom dijelu. Vlasti u ovom entitetu su na osnovu najava Republičkog hidrometeorološkog zavoda, prema kojima se do 20. januara očekuju vrlo obilne padavine i jak vjetar, upozorili građane da se pripreme za moguća izlijevanja vodotoka, zbog naglog rasta bujičnih voda, kao i vodostaja većih rijeka.
Instrukcije Republičke uprave civilne zaštite i Javne ustanove “Vode Srpske” su da institucije i privredni subjekti budu u pripravnosti radi preduzimanja neophodnih mjera zaštite od mogućeg izlivanja vodotoka. Stanovništvo je pozvano da bude na oprezu i da zaštiti svoju imovinu od mogućih izlijevanja vode i plavljenja.
Najveće padavine prognoziraju se na području Hercegovine, gornjeg Podrinja i Sarajevsko-romanijske regije, kao i na zapadu RS, a zbog posebno obilnih na području Crne Gore, moguć je ekstremni rast vodostaja u slivu rijeke Drine.
Poziv i Predsjednika RS Milorada Dodika stanovništvu, opštinskim i republičkim organima da ozbiljno shvate upozorenja na obim padavina koje se očekuju, naljutilo je naročito stanovništvo duž korita rijeke Drine, na području Zvornika i Bijeljine, koje smatra da zbog nebrige vlasti, čija je personifikacija aktuelni predsjednik RS, i njenog upornog izbjegavanja da učine potrebno, oni svo ovo vrijeme ne spavaju mirno, u strahu od iole obilnijih padavina.
Tako smatraju i mještani sela Popovi kod Bijeljine, koji kažu da od posebno velikih poplava od 2010. i 2014. godine, nemaju sna, jer ništa od najavljenog nije učinjeno da se zaštite njihove kuće, zemljište i firme.
Kažu da Drinski nasip, koji bi riješio sve probleme i brigu Popovljana oko poplava, stoji kao mrtvo slovo na papiru, već godinama. Da stvar bude gora, ljudski nemar čini svoje pa se remete i zatrpavaju stari tokovi Drine, kojima voda zaobilazi selo i odlazi do korita.
“Najveći problem je nebriga svih nivoa vlasti, nikog ne izdvajam, svih nivoa, zato što nije urađeno ništa na izgradnji Drinskog nasipa, a stari vodotoci Drine su zatrpani. Ovdje na zapadnoj strani sela je čovjek kupio parcelu i napravio branu visoku četiri metra u starom koritu rijeke Drine, koje odvodi Drinu u slučaju poplava do Pavlovića mosta i ponovo je vraća u korito” – pojašnjava Dejan Vuković, predsjednik MZ Popovi, dodajući da isti sada traži 150.000 KM da mještani branu otkupe.
“Mi se već deset godina borimo prijavljući problem raznim inspekcijama, ustanovama, ali nikakvog uspjeha nismo imali. Mi smo imali sastanke sa ranijim gradonačelnikom Bijeljine i direktorom “Voda Srpske” 2019. godine, kada nam je obećano da će Drinski nasip biti izgrađen i da će biti napravljeni propusti na Pavlovića-putu, da ta voda može da otiče u stara korita, međutim, sve do danas, ništa nije urađeno”- dodaje Vuković.
“Evo isto će se sada desiti. I ko će stradati? Stradaće ovaj narod napaćeni. Kako da se ja zaštitim? Ja bih trebao da napravim nasip oko Etno-sela, to bi bilo koliko-toliko sigurno. Gdje je taj nasip koji je država trebala da napravi prije dvadeset godina?” – pita se vlasnik obližnjeg Etno-sela, Boris Stanišić.
I na drugom kraju sela, dalje starim vodotokom – problem. Brana i ljudski nemar.
Problem u ovom dijelu Bijeljine je i što izgrađeni Pavlovića-put, gledanjem vlasti kroz prste investitoru, sada praktično predstavlja branu, jer voda ne može da pređe preko puta, pošto je viši, i tada počne da se širi sve do Etno-sela i onda i do Bijeljine, do Ravne gore. Budu poplavljeni i Dijelovi, Novo Selo, tu se stvaraju ogromna jezera.
“Dobar dio problema sa vodotokom Drine je devastacija i proširenje njenog korita na mnogim dijelovima Zvornika i Bijeljine, a to je odgovornost JU “Vode Srpske”, koja očigledno se nedomaćinski odnosi prema održavanju vodnih objekata i upravljanju vodotokom. Na naša upozoravanja na enormnu nelegalnu i nekontrolisanu eksploataciju šljunka, čime se uništava priobalje i širi korito Drine iz ove ustanove minimiziraju problem i svode te radnje na “manju mjeru”. A mi njih, i vlasti uopšte, pitamo gdje su ti nasipi, da zaštite stanovništvo i njihovu imovinu? Imovinu privrednih društava takođe” – reakcije je drinskih aktivista za sprječavanje nelaglne eksploatacije šljunka u ovom slivu.
