Tatjana Simić — biohemičarka
Tatjana Simić je biohemičarka, rođena 23. februara 1964. u Šapcu.

Tatjana Simić je biohemičarka, rođena 23. februara 1964. u Šapcu.
Ukratko
Prof. dr Tatjana Simić doktor je medicinskih nauka, redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti.
Biografija
Život i karijera
Rođena je 23. februara 1964. godine u Šapcu, u porodici dr Petra Dragičevića i Stanislave, profesorke istorije. Osnovnu školu i gimnaziju je završila u Beogradu. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1988. godine sa prosečnom ocenom 9,75. Magistarsku tezu pod nazivom „Uticaj bubrežne funkcije na aktivnost ključnih enzima metabolizma glutationa”, čiji je mentor bila prof. dr Jasmina Mimić-Oka, odbranila je 1994. godine na Medicinskom fakultetu u Beogradu.
Na istom fakultetu odbranila je i doktorsku disertaciju pod nazivom „Metabolizam glutationa u karcinomu bubrežnog parenhima”, čiji je mentor bila prof. dr Jasmina Mimić Oka, odbranila je 1998. godine. Specijalistički ispit iz Kliničke biohemije je položila sa odličnom ocenom 2001. godine.
Od 1989. godine je zaposlena na Institutu za medicinsku i kliničku biohemiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (MFUB). U zvanje asistenta pripravnika za užu naučnu oblast Biohemija je izabrana 1989. godine, u zvanje docenta 1998. godine, vanrednog profesora 2003. godine, a u zvanje redovnog profesora 2009. godine.
Prof. dr Tatjana Simić je angažovana je u izvođenju nastave na programima Integrisanih akademskih studija medicine na srpskom i engleskom jeziku, Doktorskih akademskih studija (DAS) Medicinskih nauka, specijalizacije i subspecijalizacije iz Kliničke biohemije, Osnovnih akademskih studija Sestrinstvo, Strukovnih specijalističkih studija, kao i programima Kontinuirane medicinske edukacije na MFUB. U okviru Katedre je obavljala dužnosti šefa Katedre za specijalističku nastavu iz Kliničke biohemije i šefa Katedre za osnovnu nastavu iz Medicinske biohemije.
Na MFUB je bila uključena u organizaciju naučnog rada, najpre kao predsednik Komisije za naučnoistraživački rad studenata MFUB, a zatim i kao prodekan za naučni rad MFUB u periodu od 2009–2018. godine.
Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabrana je 8. novembra 2018. godine.
Udata je za prof. dr Dragana Simića, kardiologa i majka Nikole, Petra i Stefana.
Profesionalni i naučni rad
Kao prodekan za naučni rad bila je veoma angažovana na unapređenju edukacije u oblasti doktorskih akademskih studija i internacionalizaciji MFUB. Doktorski program na Medicinskom fakultetu u Beogradu je kroz niz procedura i poseta međunarodnih evaluatora dobio oznaku ORPHEUS–a (ORganisation of PhD Education in Biomedicine and Health Sciences in the EUropean System), čime je suštinski potvrđeno da ispunjava međunarodne standarde ove organizacije.
Nakon međunarodne evaluacije programa DAS na MFUB, pokrenula je novi obavezni predmet na doktorskim studijama „Istraživačka etika”. Osnivač je novog modula doktorskih studija „Biologija tumora i oksidativna oboljenja”. Dala je značajan doprinos međunarodnoj afirmaciji Medicinskog fakulteta u Beogradu, posebno organizaciji velikog međunarodnog sastanka iz oblasti doktorske edukacije koji je 2015. godine održan u Beogradu (ORPHEUS 2015).
Razvoju istraživačke infrastrukture na MFUB je doprinela i kao osnivač Laboratorije za funkcionalnu genomiku i proteomiku na Institutu za medicinsku i kliničku biohemiju MFUB, koja je otvorena u junu 2014. godine. Ova laboratorija je omogućila da se značajno unapredi obrazovanje studenata na MFUB, ali i uvedu metode za određivanje najnovijih biomarkera rizika, dijagnoze i prognoze različitih oboljenja.
U više navrata se usavršavala u inostranstvu. Najznačajniji boravci su 2002. godine kada je kao stipendista nemačke vlade (Deutsche Akademische Austauschdienst, DAAD, i Sonderforschungsbereiche, SFB) bila angažovana kao naučni saradnik na Medicinskom fakultetu Univerziteta Hajnrih Hajne u Diseldorfu (Nemačka) i 2003. godine kada je kao stipendista austrijske vlade (Österreichische Austauschdienst, ÖAD) bila angažovana na Institutu za rak Univerziteta u Beču.
Sa istraživačima iz obe ustanove je zasnovala plodnu saradnju koja je rezultirala publikovanim radovima i studijskim boravcima mlađih saradnika. Od 2013. godine aktivno sarađuje sa profesorom Frančeskom Galijem sa Univerziteta u Peruđi koji je postao Visiting professor MFUB. Ova saradnja je bila temelj prvog ERASMUS+ projekta koji je realizovan 2017. godine između Univerziteta u Peruđi i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, u okviru koje je došlo do razmene istraživača i nastavnika.
Od početka svoje istraživačke karijere, dr Tatjana Simić je učestvovala na projektima Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije. Bila je rukovodilac na dva domaća projekta Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije (2006–2010: projekat br. 145009DJ i od 2011: projekat br. 175052, naziv: „Značaj polimorfizma glutation transferaza u podložnosti za nastanak oboljenja”).
Učestvovala je kao subkontraktor na FP7 projektu UROMOL (2009–2012) i bila član Upravljačkog komiteta međunarodnog COST projekta „Cancer and control of genomic integrity - Cangenin” (BM0703) (2008–2012). Od 2018. godine je angažovana na COST projektu „CliniMARK: ‘good biomarker practice’ to increase the number of clinically validated biomarkers“ (CA16113).
Nagrade i priznanja
U toku karijere je više puta nagrađivana za postignute rezultate, a najznačajnija nagrada koju je dobila je Nagrada Srpskog lekarskog društva za naučno-istraživački rad 2016. godine.
Plaketa za naučni doprinos za školsku 2021/2022. godinu.
Članstvo u organizacijama
Bila je uključena u rad više naučnih komiteta i konferencija, od kojih su najvažnije njene aktivnosti na organizaciji programa kongresa Srpskog društva za slobodno-radikalsku i mitohondrijalnu fiziologiju i simpozijuma Srpskog udruženja za proteomiku. Član je uređivačkih odbora časopisa Journal of Medical Biochemistry, Srpski arhiv za celokupno lekarstvo i časopisa Medicinski podmladak.
Član je Srpskog društva za slobodno radikalsku i mitohondrijalnu fiziologiju, čiji je potpredsednik od osnivanja (2009), član Society for Free Radical Research (SFRR), Srpskog udruženja za proteomiku (SePa), koje je deo međunarodne organizacije Human Proteome Organization (HuPO), a čiji je takođe potpredsednik od osnivanja, Srpskog društva za istraživanje raka (SDIR) i član Srpskog lekarskog društva (SLD). Učesnik je više Kontinuiranih medicinskih edukacija SLD, a u oktobru 2014. godine organizator stručnog sastanka u okviru Sekcije za Kliničku biohemiju „Glutation transferaze kao biomarkeri oboljenja bubrega”.
U novembru 2017. godine bila je predavač na kursu „Molekularna dijagnostika u laboratorijskoj medicini” u okviru Sekcije za laboratorijsku medicinu Društva lekara Vojvodine.
Na Univerzitetu u Beogradu dr Simić je predsednik Veća naučnih oblasti medicinskih nauka. U telima Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja koja se bave naukom je bila član Matičnog naučnog odbora (MNO) za medicinske nauke i član Komisije za sticanje naučnih zvanja. Profesionalne aktivnosti dr Simić uključuju i članstvo u Republičkoj stručnoj komisiji za onkologiju, a ranije je bila član Republičke stručne komisije za medicinsku biohemiju Ministarstva zdravlja Republike Srbije.
Izvori: podaci Wikidata (javno dobro); tekst: članak „Tatjana Simić“ sa Vikipedije, autori: saradnici Vikipedije, licenca CC BY-SA 4.0, preuzet uz manje izmene (skraćivanje i podela na pasuse). Tekst se pod istom licencom može dalje deliti.

