Kvalitet ovdašnje vlasti i institucija i njihovog djelovanja je i predmet revizija ali je, s druge strane, ta vlast neophodna poluga za otklanjanje problema na koje Ured za reviziju ukazuje. A kako od tako nesposobne a bahate i egoistične vlasti, bez imalo socijalne osjetljivosti i osjećaja odgovornosti, očekivati neophodne promjene i otklanjanje uočenih nedostataka, grešaka i nezakonitosti? Pogotovo u kontekstu borbe protiv korupcije.
Tradicionalno, neposredno pred kraj godine (ili da kažemo “pred novogodišnje praznike”) Ured za reviziju institucija BiH objavom preostalih izvještaja o provedenim revizijama učinka završava realizaciju svog godišnjeg plana.
Tako je, nakon objave izvještaja revizije učinka “Aktivnosti institucija BiH na osiguranju osnovnih pretpostavki za Cyber bezbjednost” 20.12.2022., sedam dana kasnije objavljen i izvještaj revizije učinka “Aktivnosti institucija BiH na pripremi i nadzoru implementacije planova integriteta.” A do Nove godine (možda, kao i prošli put, zadnjeg dana stare) biće objavljen i posljednji preostali izvještaj, čime će realizacija ovogodišnjeg programa rada Ureda biti kompletirana.
Možda bi za javnu percepciju tih izvještaja i njihov uticaj bolje bilo da im je objavljivanje smišljeno “razuđeno”, postavljeno u drugačije vremenske okvire i okolnosti i prezentirano s ciljem postizanja najvećeg efekta, umjesto da bude tek “nabacano” na kraju godine, odajući utisak da je glavni cilj stići ispuniti plan, a da je suština nekako gurnuta u stranu. No, imamo li u vidu porazne rezultate rada Parlamenta i Vijeća ministara, uključujući i njihov, u principu, neadekvatan odnos prema Uredu i njegovim izvještajima, koji povremeno ide do obesmišljavanja njegovog rada i rezultata i neprimjerene kritike, kojoj nije cilj poboljšanje rada ove institucije, nego njeno urušavanje, teško je davati ozbiljne primjedbe te vrste. Jer je pitanje koje se zbog takvog odnosa politike prema ovakvim institucijama, pogotovo kad se radi o kontrolnim mehanizmima države, nameće: Kako to da dosad nisu poklekli, da i dalje profesionalno rade svoj posao i ispunjavaju svoje obaveze i da nisu prihvatili kulturu nerada i nereda, kojom isijava politika u BiH, i to možda ponajekstremnije na državnom nivou.
Pritom, upravo kvalitet ovdašnje vlasti i njenog djelovanja su i predmet revizija ali i neophodna poluga za otklanjanje problema na koje ukazuje Ured za reviziju. Kako naime od tako nesposobne a bahate i egoistične vlasti, bez imalo socijalne osjetljivosti i osjećaja odgovornosti, očekivati neophodne promjene i otklanjanje uočenih nedostataka, grešaka i nezakonitosti?
Pogotovo u kontekstu borbe protiv korupcije.
A posljednji, 27.12.2022. objavljeni izvještaj Ureda za reviziju institucija BiH upravo o tome govori.
Revizija učinka „Aktivnosti institucija BiH na pripremi i nadzoru implementacije planova integriteta” provedena je s ciljem da se utvrdi da li su institucije BiH efikasne u pripremi i nadzoru implementacije planova integriteta, kao jednog od preventivnih mehanizama koruptivnog djelovanja.
“Planovi integriteta su najobuhvatniji preventivni antikorupcijski dokumenti za smanjenje rizika od korupcije u institucijama BiH. Sadrže procjenu svih rizika za koruptivno djelovanje i adresiraju sve primijenjene mehanizme borbe protiv korupcije.”, pojašnjavaju iz Ureda.
Nalazi revizije… su očekivano porazni. Oni, naime, ukazuju da institucije BiH nisu bile efikasne u pripremi i nadzoru implementacije planova integriteta. Dakle, nisu omogućili postojanje i funkcionisanje preventivnog mehanizma za sprječavanje korupcije u Institucijama BiH.
Razlog za navedeno, revizori vide u izostanku i slabosti smjernica za planiranje, neblagovremenom pokretanju i donošenju planova integriteta, izostanku mjerljivih indikatora i neusaglašenosti procijenjenih rizika.
“Zbog izostanka funkcionalnog nadzora, analiza i izvještavanja o realizaciji planova integriteta kod nadležnih institucija i institucija iz uzorka otežano je praćenje uspješnosti implementacije planova integriteta. Utvrđene slabosti u korištenju planova integriteta mogu dovesti do nesigurnosti i daljnjeg derogiranja povjerenja građana, potencijalnih investitora i privrednih subjekata u rad institucija BiH.”, navode iz Ureda.
Dodajmo samo da u državi za koju postoji osnovana sumnja da neki njeni političari ne rade u njenom nego u interesu drugih država, ovakvi revizorski nalazi nisu nikakvo iznenađenje.
Opstrukcije evropskih normi (i euroatlanskog puta BiH), uostalom, dešavaju se u državnim institucijama BiH na mnogo manje sofisticiran način.
Opširnije informacije o nalazima do kojih je Ured za reviziju došao provodeći ovu reviziju prisutne su u infografikama, koje su objavljene uz prateći izvještaj (a koje možete pogledati u nastavku).
