Ono što ostavlja loš utisak je činjenica da Tužilaštvo optužnicu diže za krivična djela počinjena u periodu 2018.-2022., dok su revizorske ocjene Službe za zajedničke poslove sve do finansijske revizije za 2021. bile pozitivne.
U srijedu, 04.01. Tužilaštvo BiH objavilo je da je tužilac Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju podigao i Sudu BiH proslijedio na potvrđivanje, optužnicu protiv direktora Službe za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine Šojić Dragana (rođenog 1961. godine u općini Šabac, državljanina BiH i R Srbije).
“Optuženi se tereti da je, u periodu od 2018. do 2022. godine, kao službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, iskoristio i prekoračio službena ovlaštenja te je nezakonitim postupanjem, na ime neosnovano isplaćenih plata, toplih obroka, goriva i servisiranja vozila, pribavio sebi nezakonitu korist u iznosu od najmanje 41.877,78 KM, te u istom iznosu oštetio budžet Bosne i Hercegovine, čime je počinio krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. Krivičnog zakona Bosne i Hecegovine.”, navodi se u informaciji Tužilaštva.
U optužnici se, konkretno, navodi da je optuženi zloupotrebljavao službena vozila institucije kako bi više puta privatno putovao u inostranstvo, na područje Srbije i Crne Gore, bez službenih naloga i potrebne procedure za korištenje službenih vozila u institucijama BiH, zatim da je sačinjavao i u putne naloge unosio neistinite podatke o navodnom kretanju vozila unutar BiH, unosio netačne podatke o službenim putovanjima, boravku na poslu i prisutnosti na radnom mjestu kada nije boravio na poslu, kako bi ostvario pravo na platu i naknade iz radnog odnosa.
Za nadati se da ova optužnica nije tek izuzetak, nego najava nove prakse u radu Tužilaštva, jer ponašanje koje je dovelo do nje to sigurno nije. U posljednjim desetljećima su na ovakve i slične zloupotrebe često ukazivalo u medijima i istupima nekih nevladinih organizacija, ali su takve sumnje i optužbe ostajale bez reakcije nadležnih institucija. Podsjetimo na neovlaštenu upotrebu službenog vozila od strane supruge tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, na neovlaštenu upotrebu helikoptera Helikopterskog servisa Republike Srpske, od strane Milorada Dodika. Podsjetimo na zloupotrebe, odnosno nezakonito uzimanje raznih vrsta naknada od strane Federalnih parlamentaraca. Podsjetimo da se u prednovogodišnjoj najavi “čistke”, u vidu otpuštanja zaposlenih “na budžetu RS” koji uopšte ne dolaze na posao, ne spominju procesuiranje i sankcije za one koji su takvu praksu omogućavali. Itd.
Interesantno je da se ova optužnica poklapa sa promjenom odnosa državnih revizora prema Službi za zajedničke poslove institucija BiH. Naime, nakon 10 godina u kojima je ova služba u finansijskim revizijama dobijala samo pozitivne ocjene, u posljednjoj reviziji, za 2021. godinu, obavljenoj u 2022. Služba za zajedničke poslove institucija BiH za usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima dobila je “mišljenje s rezervom”.
“Identifikovane nepravilnosti imaju za posljedicu narušavanje odredbi Zakona o javnim nabavkama i općih principa javnih nabavki”, navodi se u objavljenom izvještaju o provedenoj finansijskoj reviziji za 2021. Ureda za reviziju institucija BiH.
U pojašnjenju date kvalifikacije, navedeno je da je uočeno da pojedine procedure javnih nabavki nisu pokrenute u planiranom periodu, te da su vršene izmjene u planu vezane za procijenjenu vrijednost nabavke i vrstu postupka koji se primjenjuje, a nakon pokretanja procedura.
“Neblagovremene i neadekvatne aktivnosti u svim fazama procesa javnih nabavki (planiranje, provođenje i realizacija ugovora) imaju za posljedicu neefikasan sistem javnih nabavki.”, upozorili su revizori.
Konstatovano je Služba u komisiju za javne nabavke imenuje i šefa Odsjeka za provođenje postupaka javnih nabavki, što je klasični sukob interesa, odnosno nije u skladu sa Pravilnikom o uspostavljanju i radu komisije za nabavke, kojim je propisano da u komisiju ne mogu biti imenovane odgovorne osobe koje na bilo koji način donose odluke vezane za postupak javne nabavke ili iste odobravaju.
Inače, zamjerke revizora u kontekstu javnih nabavki i s njima povezanih internih kontrola, provlače se – i ne rješavaju – godinama.
A koliko su bilo kakve nepravilnosti ili nedoumice u tom pogledu neprihvatljive govori podatak da je ukupna vrijednost zaključenih ugovora o nabavkama u 2021. godini iznosila je 6.025.903 KM (bez PDV-a).
Samo je na toaletni papir i salvete potrošeno skoro 400.000 KM. I ni to nije moglo da se obavi po propisima. Revizori su, naime, utvrdili da je nabavka provedena u 2 postupka, čiji su predmet bile robe iste vrste, a da je u oba postupka okvirni sporazum zaključen sa istim dobavljačem, ali su za istu vrstu robe ugovorene različite cijene. I to drastično (npr. u prvom postupku, konačna cijena za papirne ubruse u rolni bila je 0,57 KM/rolni, a u drugom 0,35KM/rolni).
Kršenje Zakona o javnim nabavkama detektovano je i pri javnoj nabavci usluge servisiranja i održavanja liftova i u postupku „mini tendera“ za nabavku lož ulja za grijanje.
Revizori su, u izvještaju o provedenoj finansijskoj reviziji za 2021. Službe za zajedničke poslove institucija BiH, naveli 16 preporuka koje su date “zbog utvrđenih neusklađenosti aktivnosti, finansijskih transakcija i informacija s relevantnim zakonima i drugim propisima”. Odnosno, za otklanjanje uočenih grešaka, nepravilnosti i nezakonitosti u radu Službe za zajedničke poslove.
U prethodne 4 provedene revizije, međutim, broj u potpunosti provedenih preporuka nije prelazio trećinu ukupno datih (Od 11 preporuka iz finansijske revizije za 2020. npr, godinu dana kasnije, konstatovano je da su u potpunosti realizovane samo 3, za jednu je realizacija u toku, 6 ih se vodi kao nerealizovane, a za jednu nije bilo moguće ocijeniti realizaciju preporuke.
Dodajmo da su “ne izražavajući dalju rezervu na mišljenje o usklađenosti”, revizori skrenuli pažnju na korištenje plaćenog parkinga za službena vozila institucija BiH za parkiranje privatnih vozila, te, na provođenje procedure internog konkursa i obavljanje poslova drugog radnog mjesta.
A Tužilaštvo je “skrenulo pažnju” da podignutu optužnicu protiv direktora Službe za zajedničke poslove institucija BiH, planira dokazivati pozivanjem deset svjedoka, stručnog vještaka i prilaganjem više stotina dokaznih materijala, među kojima i obimnu finansijsku i službenu dokumentaciju.
Podsjećamo da je Dragan Šojić uhapšen u maju 2022. godine, zbog istrage za koruptivna djela zloupotrebe položaja i ovlasti, pronevjere u službi, te zbog povrede ravnopravnosti čovjeka i građanina. Određen mu je pritvor zbog opasnosti od bjekstva, bojazni da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze i tragove važne za kazneni postupak, uticati na svjedoke, saučesnike ili prikrivače. U julu 2022. Sud BiH donosi odluku o ukidanju pritvora, ali su Šojiću tada određene mjere zabrane napuštanja mjesta boravišta i putovanja, obaveza povremenog javljanja nadležnom državnom tijelu, te zabrana sastajanja s određenim osobama.
Ono što ostavlja loš utisak je činjenica da Tužilaštvo optužnicu diže za krivična djela počinjena u periodu 2018.-2022., dok su revizorske ocjene Službe za zajedničke poslove, kao što smo naveli, sve do finansijske revizije za 2021. bile pozitivne.
