U pravnoj državi bi odavno sve dozvole za sporni terminal kerozina bile poništene, a nadležni odgovarali za učinjene propuste, međutim u Bosni i Hercegovini se ignoriše sve kako bi se investitoru omogućilo da što prije izgradi objekte za koje su izdate upitne dozvole, računajući da će javnost i država suočeni sa „svršenim činom“ na kraju odustati od borbe. I naravno da je prva sumnja koja se u javnosti pojavljuje u ovakvim slučajevima eklatantnog zanemarivanja interesa zajednice zarad pohlepe pojedinaca, ona o sistemskoj korupciji.
Iako je u 2022. godini trebao biti riješen problem spornog terminala kerozina u 3. vodozaštitnoj zoni u sarajevskom naselju Dobrinja, tj. iako ga, po građanima ovog naselja, nije trebalo biti, godinu završavamo sa izgrađenim terminalom kerozina, benzinskom pumpom, autopraonicom i punionicom plina i istim spiskom nadležnih institucija koje ignorišu građane.
S obzirom na to da su se predstavnici odgovornih institucija potrudili da ovaj slučaj bude toliko komplikovan i zamršen kako obični građani ne bi mogli složiti kompletnu priču te tražiti odgovornost, teška borba je svakim danom sve teža. Međutim to ne obeshrabruje uporne građane naselja Dobrinja koji strahuju da će postojanje ovog kompleksa ugroziti život i zdravlje njihove djece ali i pitku vodu kompletnog grada Sarajeva.
Građani su tokom cijele godine na različite načine pokušavali da skrenu pažnju svim nadležnim institucijama da reaguju i konačno preispitaju sve izdate dozvole, jer su utvrđene neke nepravilnosti i proceduralni propusti. U skladu sa tim, 1400 građana je peticijom zatražilo od Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo da, u skladu sa zakonom, izvrši preispitivanje okolinske dozvole izdate za gradnju skladišta kerozina i benzinske pumpe sa pratećim objektima, koji se grade u sarajevskom naselju Dobrinja.
Nakon isteka svih mogućih rokova, skoro godinu dana nakon predate peticije, niti Vlada KS niti Općina Novi Grad Sarajevo se nisu oglasili u vezi sa ovom peticijom, valjda računajući na zaboravnost našeg naroda. U međuvremenu, nakon predaje peticije, predstavnici neformalne grupe građana “Spas u zadnji čas – spasimo Dobrinju” su održali press konferenciju kako bi podsjetili javnost na to da su dokazali niz neregularnosti pri izdavanju saglasnosti i dozvola te još jednom apelovali na nadležne da je u pitanju III vodozaštitna zona u kojoj je ovakva vrsta gradnje strogo zabranjena. Tada su istakli da je direktor Agencije za vodno područje rijeke Save u odgovoru na zastupnička pitanja Parlamenta FBiH naveo nevažeći Zakon o vodama na osnovu kojeg su izdali prethodnu vodnu saglasnost za gradnju skladišta kerozina u vodozaštitnoj zoni. Upravo je ta prethodna vodna saglasnost ključni dokument koji je poslužio kao osnova i izgovor za izdavanja niza ostalih dozvola i saglasnosti.
Kako ni nakon toga nije bilo reakcije nadležnih, organizovani su protesti građana Sarajeva preko puta spornog kompleksa kako bi se ponovo apelovalo na nadležne da reaguju u skladu sa zakonom dok još nije kasno!
Bez obzira na apele, predstavnici lokalnih, kantonalnih i federalnih institucija su nastavili sa ignorisanjem građana i sa odbijanjem da provjere njihove navode, “zaboravljajući” da je njihova obaveza da štite interese građana a ne privatnih investitora.
U pravnoj državi bi odavno sve dozvole bile poništene, a nadležni odgovarali za učinjene propuste, međutim u Bosni i Hercegovini se ignoriše sve kako bi se investitoru omogućilo da što prije izgradi objekte za koje su izdate upitne dozvole, računajući da će javnost i država suočeni sa „svršenim činom“ na kraju odustati od borbe. I naravno da je prva sumnja koja se u javnosti pojavljuje u ovakvim slučajevima eklatantnog zanemarivanja interesa zajednice zarad pohlepe pojedinaca, ona o sistemskoj korupciji.
S druge strane, ne treba zaboraviti da je Tužilaštvo Kantona Sarajevo tokom cijele godine provjeravalo navode iz krivične prijave protiv Općine Novi Grad, koja je izdala urbanističku saglasnost i građevinsku dozvolu za gradnju kompleksa i terminala za kerozin. U pitanju je krivična prijava koju je neformalna grupa građana “Spas u zadnji čas – spasimo Dobrinju” predala u oktobru 2021. godine i koja je dopunjena novim informacijama i saznanjima, u vezi nezakonitosti i propusta koje su napravljene od strane čitavog niza državnih institucija – Agencije za vodno područje rijeke Save, Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BIH, Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Općine Novi Grad Sarajevo, Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Inspektorata privredne, vodne i šumarske inspekcije KS – inspektorica Indira Kozica, Federalne uprave za inspekcijske poslove – inspektor Ejub Salkić, kao i investitora, odnosno projektanske kuće koja je izradila glavni projekat. I dok je Tužilaštvo KS godinu dana provjeravalo navode iz krivične prijave, sporni kompleks koji uključuje terminal kerozina u 3. vodozaštitnoj zoni je izgrađen, benzinska pumpa svakodnevno radi, a građani u strahu čekaju ekološku katastrofu.
Međutim, da nije sve tako crno pokazuje odluka Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Rješenjem Federalnog ministarstva okoliša i turizma se uvažava žalba Aarhus centra u BiH te se poništava Rješenje Kantonalnog ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša kojim su odbacili žalbu Aarhus centra na okolinsku dozvolu kao nedopuštenu. Dakle, Kantonalno Ministarstvo je dužno ponovo odlučivati o Žalbi Aarhusa koja se odnosi na okolinsku dozvolu izdatu za izgrađeni kompleks u naselju Dobrinja u Sarajevu. Napomene radi, u žalbi na okolinsku dozvolu Aarhus centar u BiH osporava način i postupak ishodavanja okolinske dozvole jer su uočeni proceduralni propusti koji se između ostalog tiču i učešća javnosti u postupku ishodovanja okolinske dozvole.
Pošto bh. institucije konstantno prebacuju odgovornost sa jednog na drugog a sve u cilju odugovlačenja procesa, ova odluka u konačnici ništa nije promijenila. Naime, Kantonalno ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša i dalje tvrdi da je sve urađeno u skladu sa zakonom te da nema potrebe za preispitivanjem bilo kakvih dozvola. Opet se vraćamo na očigledno ustaljenu praksu da institicije širom BiH ignorišu donesene odluke/rješenja/presude bez ikakve sankcije za takvo ponašanje.
U međuvremenu, građani su se inicijativom obratili Općinskom vijeću Općine Novi Grad Sarajevo sa zahtjevom za zakazivanje tematske sjednice. Tom inicijativom traže da se u roku od 20 dana zakaže tematska sjednica na temu „Problematika izgradnje Hifa-Oil d.o.o Tešanj kompleksa u naselju Dobrinja“ kako bi građani na toj sjednici dali svoje mišljenje po ovom pitanju. I traže da, imajući u vidu sumnje javnosti na učinjene propuste prilikom izdavanja dozvola, Općinsko vijeće naloži nadležnim organima, Službi i Pravobranilaštvu Općine preispitivanje izdatih dozvola.
Čekajući odluku Tužilaštva i datum tematske sjednice OV Općine Novi Grad Sarajevo, građani Dobrinje žele da u novoj godini ponovo žive mirno, bez straha od eksplozija, od zagađenja vazduha i vode, bez straha od oboljenja uslijed isparavanja naftnih derivata. U 21. vijeku ljudi u Bosni i Hercegovini traže osnovna prava za život jer pravna država ne funkcioniše, a nadležne institucije okreću glavu i krive građane što uopšte javno spominju nezakonitosti i loše odluke.
