U 2022. godini, zaštita ljudskih prava nije bila prioritet vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH). Diskriminacija manjina i dalje je ozbiljan problem. Procesuiranje ratnih zločina sporo napreduje. Prihvatajući tužbu o diskriminaciji lezbijki, homoseksualaca, biseksualaca i transrodnih osoba (LGBT), sud je donio izuzetno značajnu presudu.
U 2022. godini zaštita ljudskih prava nije bila prioritet vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) – ocijenjeno je u svjetskom izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu u 2022. godini, u dijelu koji se odnosi na BiH, koji je danas objavio Human Rights Watch.
Navodi se da je diskriminacija manjina i dalje ozbiljan problem. Procesuiranje ratnih zločina sporo napreduje. Prihvatajući tužbu o diskriminaciji lezbijki, homoseksualaca, biseksualaca i transrodnih osoba (LGBT), sud je donio izuzetno značajnu presudu.
– Kako se navodi u godišnjem izvještaju o napretku BiH, koji je Evropska komisija objavila u oktobru, Bosni i Hercegovini je dodijeljen status kandidata, čak iako su ‘i dalje potrebne značajne reforme kako bi se građanima osiguralo da mogu ostvarivati svoja politička prava’. Navodi se, takođe, da BiH nije ostvarila napredak u pogledu vladavine prava i izbornih reformi – stoji u izvještaju Human Rights Watcha.
Kada je riječ o diskriminaciji i netoleranciji, u periodu od januara do juna, Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) zabilježila je 91 zločin iz mržnje na osnovu nacionalne pripadnosti ili vjere, od kojih su četiri uključivala fizičko nasilje. Pred sudovima se vodilo 13 postupaka za zločine iz mržnje, a jedna osoba je osuđena u 2022. godini.
Nakon posjete BiH u junu, Michelle Bachelet, visoka povjerenica Ujedinjenih nacija za ljudska prava, istakla je problem diskriminacije na osnovu nacionalne pripadnosti, pola i seksualne orijentacije, te izrazila zabrinutost zbog pristupa obrazovanju, socijalnoj zaštiti i pravima Roma i osoba s invaliditetom.
U izvještaju se navodi da je Ured visokog predstavnika (OHR) u julu predložio kontroverzne izmjene Izbornog zakona, uključujući smanjenje broja delegata iz tri glavne nacionalne grupe u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH ako grupa ima manje od 3 posto stanovništva na određenom području. Ova je mjera opozvana nakon protesta dok su druge mjere ostale na snazi.
Nakon što su birališta zatvorena na dan izbora, 2. oktobra, OHR je nametnuo dodatne izborne izmjene što je izazvalo brojne kritike, između ostalog i u pogledu odabira trenutka tih izmjena. Ovim mjerama se ne rješava dugotrajna politička diskriminacija Jevreja, Roma i drugih manjina koje se ne mogu kandidirati za Predsjedništvo, bez obzira na skromno povećanje broja mjesta za te manjine u Domu naroda Parlamenta Federacije.
Kada je u pitanju odgovornost za ratne zločine, u Izvještaju se navodi da procesuiranje ratnih zločina i dalje sporo napreduje. OSCE je u junu zaključio da vlasti najvjerovatnije neće završiti procesuiranje svih preostalih predmeta ratnih zločina u predviđenom roku, odnosno do kraja 2023.
Prema podacima OSCE-a, na kraju jula je pred sudovima u BiH bilo 237 predmeta ratnih zločina protiv 502 optuženika. Gotovo 500 predmeta ratnih zločina koji se odnose na 4.000 osumnjičenih tek treba da dođu pred sudove. Sudovi u BiH su u prvih šest mjeseci 2022. godine donijeli prvostepene presude u 20, a pravosnažne presude u 14 predmeta.
Zaključno s augustom 2022. pred sudovima je bio 51 neriješen predmet koji uključuje navode o seksualnom nasilju povezanim sa sukobom. U prvih šest mjeseci 2022. godine, sudovi su donijeli četiri prvostepene i pet pravosnažnih presuda.
Izvještaj koji su u martu objavile organizacije TRIAL International, Vive žene, i Globalni fond za preživjele navodi da BiH još uvijek nije osigurala adekvatnu i učinkovitu naknadu preživjelima seksualnog nasilja u sukobu zbog neadekvatnog pravnog okvira. Samo oko 1.000 od, kako se procjenjuje, 20.000 preživjelih primilo je neki oblik odštete.
U Izvještaju se podsjeća da je Ustavni sud BiH u julu proglasio neustavnim pokušaj Republike Srpske da ograniči Zakon o negiranju genocida iz 2021. na svojoj teritoriji, te dodaje da se 27 godina nakon genocida u Srebrenici, ovo pitanje i dalje politizira.
U julu su vlasti u distriktu Brčko usvojile nacrt zakona kojim se civilnim žrtvama rata 1992-95. omogućava dodjeljivanje odštete i priznaju prava djece rođene uslijed ratnog silovanja. UN je pozvao i druge nivoe vlasti u BiH da slijede ovaj primjer. Kasnije istog mjeseca, Parlament Federacije BiH usvojio je nacrt zakona s ciljem osiguravanja sličnih odšteta.
U dijelu Izvještaja koji se odnosi na tražitelje azila i migrante, navedeno je da, iako je Služba za poslove sa strancima od januara do augusta evidentirala 11.881 osobu koja je izrazila namjeru traženja azila, iz Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) se navodi da je samo 90 osoba podnijelo zahtjev za azil u prvih šest mjeseci 2022. Vlasti BiH donijele su 35 odluka, ali nijednom od njih nije dodijeljen status izbjeglice, dok je u 12 slučajeva dodijeljena supsidijarna zaštita.
U junu je Služba za poslove sa strancima evidentirala 363 Ukrajinca u BiH, od kojih je 102 izrazilo namjeru traženja azila. Ukrajincima se odobrava privremeni boravak iz humanitarnih razloga.
Istraživanje o djeci migrantima, u najvećem broju slučajeva djeci bez pratnje, ukazuje da je ova populacija izložena široko rasprostranjenom zlostavljanju od policije, krijumčara i drugih, te da su predmet seksualnog nasilja i prisilnog vraćanja. Izvještaji govore da se prisilna vraćanja i zlostavljanja na hrvatskoj granici nastavljaju.
Kada je riječ o porodičnom i drugom rodno zasnovanom nasilju, navedeno je da se u podnesku Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH, koji je ova institucija uputila u januaru specijalnom izvjestitelju UN-a za pravo na zdravlje, ističe da je nasilje u porodici, a posebno nasilje nad ženama u BiH, među najtežim kršenjima ljudskih prava u zemlji.
Dom naroda je u julu usvojio Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici s ciljem usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s Konvencijom o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koja je poznata kao Istanbulska konvencija, a koju je BiH ratifikovala 2013. godine. Parlament Federacije BiH takođe je donio izmjene i dopune Krivičnog zakona kako bi ga što više uskladio s Konvencijom.
Kada je riječ o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu, u Izvještaju je navedeno da je od januara do augusta 2022. Sarajevski otvoreni centar zabilježio osam incidenata podstaknutih mržnjom prema LGBTQ osobama, od kojih su svi bili fizički napadi.
Dodaje se da je Opštinski sud u Sarajevu u aprilu donio presudu u korist dvoje aktivista koji su tužili bivšu parlamentarku za podsticanje državnih institucija na diskriminaciju LBGT osoba. To je prva presuda na sudu u BiH protiv diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.
U dijelu Izvještaja koji se odnosi na slobodu medija navedeno je da je državni javni RTV servis BHRT u aprilu bio pred zatvaranjem, nakon što im je RTRS, javni emiter u Republici Srpskoj, odbio proslijediti milione eura zajedničkog prihoda od RTV pretplate uprkos obavezi da to učini, što su Reporteri bez granica okarakterisali kao napad na medijski pluralizam. Računi BHRT-a odmrznuti su nakon intervencije Parlamenta Federacije BiH.
Kada je riječ o zagađenju i ljudskim pravima, Human Rights Watch navodi da se vlasti nisu uhvatile u koštac s užasnim zagađenjem vazduha u zemlji koje svake godine prijevremeno odnosi živote hiljada ljudi i narušava zdravlje hiljada drugih.
– BiH se za grijanje oslanja na ugalj i drvo, a za proizvodnju električne energije na ugalj, zbog čega su gradovi u BiH među najzagađenijim u svijetu tokom zimskih mjeseci. Uprkos zdravstvenim i klimatskim uticajima, vlasti i dalje prvenstveno koriste ugalj, naročito u proizvodnji električne energije – navodi se između ostalog u Izvještaju.
