Prema podacima koje je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) prikupila, Tužilaštvo BiH je u toku 12 mjeseci ove godine podiglo ukupno osam optužnica protiv 19 osoba. Kao i prethodne, najveći broj se odnosi na policijske službenike Granične policije BiH. Prema službenoj stranici Tužilaštva, u Posebnom odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju radi 30 tužilaca, od kojih je jedan suspendovan.
Emsad Dizdarević, program menadžer Transparency Internationala u BiH, za BIRN BiH kaže da se, prema ovim podacima, može zaključiti da nije bilo napretka u procesuiranju visoke korupcije.
“Međutim, posebno je zabrinjavajuće da je ovaj trend samo nastavljen u odnosu na prethodne godine, dakle nema konkretnih pomaka u procesuiranju korupcije, a posebno visoke korupcije, te je broj slučajeva koje vodi Tužilaštvo BiH konstantno na jako niskom nivou”, pojašnjava Dizdarević.
Milanko Kajganić je u oktobru prošle godine imenovan za vršioca dužnosti, a 20. oktobra ove godine imenovan za glavnog tužioca Tužilaštva BiH i na predstavljanju programa rada, osvrćući se na rad Posebnog odjela za organizirani kriminal, korupciju i privredni kriminal, rekao je da nije opterećen statistikom, već kvalitetom optužnica.
Tada je naveo da je u fokusu rada borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, te da će do kraja godine biti nekoliko značajnih optužnica u ovim krivičnim djelima.
Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Renata Radić-Dragić također smatra da je broj podignutih optužnica za visoku korupciju mali u odnosu na mandat Tužilaštva BiH. Ona se nada da to nije trend, već posljedica internih problema koje je Tužilaštvo imalo u proteklom periodu.
“Pri tome prvenstveno mislim na imenovanje rukovodioca, ali i činjenicu da je nekoliko njihovih tužitelja suspendovano zbog istraga ili krivičnih postupaka protiv njih, pojedini su stavljeni na crnu listu. Nadam se da će se statistika u idućoj godini promijeniti”, kaže Radić-Dragić.
Ona dodaje da statistika o broju optužnica i tužilaca daje zaključak da nisu svi tužioci podigli optužnicu i da to ne zvuči realno.
Evidentan je pad optužnica koje se podižu za koruptivna krivična djela u odnosu na prethodne dvije godine. Tokom 2020. godine podignuto je 12 optužnica protiv 22 osobe, a godinu kasnije, odnosno 2021., bilo je deset optužnica, od kojih je potvrđeno devet, protiv 17 osoba.
Dizdarević kaže da se osam podignutih optužnica, uglavnom protiv niskorangiranih državnih službenika i uposlenika, ne može okarakterizirati kao ozbiljan napor i sistemski pristup procesuiranju korupcije.
“Ukoliko pogledamo trendove od 2016. godine, rezultati su na ovom ili nižem nivou, što svakako dovodi u pitanje efikasnost rada Tužilaštva BiH na procesuiranju i suzbijanju korupcije”, dodaje on.
Jedna od dvije optužnice koja se ne odnosi na uposlenike Granične policije jeste ona protiv Jasmine Bureković, uposlenice Regulatorne agencije za komunikacije BiH, koja se tereti da je počinila produženo krivično djelo “prevara u službi”. Prema optužnici, pribavila je za sebe protupravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 34.440 eura.
Druga optužnica koja se ne odnosi na Graničnu policiju je protiv Slobodanka Manojlovića, Lidije Lončar i Nedima Kulenovića zaposlenika Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), koji se terete da su svojim radnjama, kršenjem zakona i propuštanjem dužnosti nadzora, nesavjesno postupili u vršenju svoje dužnosti, te su pribavili protivpravnu korist za ovo pravno lice, odnosno njegovog vlasnika Željka Kukobata na temelju neplaćenog poreza u iznosu od 2.758.558,00 KM te time pričinili štetu za budžet BiH u navedenom iznosu.
Pored ova tri lica, za poreznu utaju ili prevaru optužnicom su obuhvaćeni Kukobat i Momirka Jamedžija.
Ovo je ujedno i najveći iznos pribavljene koristi za koji je Tužilaštvo podiglo optužnicu, prema podacima do kojih je BIRN BiH mogao doći. S druge strane, najmanji iznos, od 20 eura, za koji je podignuta optužnica jeste protiv Petra Mitrovića, graničnog policajca.
Prema riječima Dizdarevića, potrebno je procesuirati slučajeve korupcije bez obzira na iznos pribavljene koristi, ali je problem što je velika većina procesuiranih slučajeva ovakve ili slične vrste bez ozbiljnih korupcijskih slučajeva i otkrivanja velikih afera, kojih, bar prema onome što se može čuti u javnosti u BiH, ne nedostaje uopće.
Radić-Dragić kaže da iznos od 20 eura za pribavljenu korist ne zvuči svrsishodno, ali da treba imati na umu da je Tužilaštvu takvu situaciju nametnuo Krivični zakon BiH, koji je propisao krivična djela na državnom nivou bez ozbira na iznos novčane štete.
Jedina optužnica koja je podignuta za davanje dara policijskom službeniku Granične policije jeste ona protiv Marinka Krtinića, koji je ponudio 50 eura.
Iz Suda BiH za BIRN BiH je potvrđeno da od januara do 13. decembra ove godine nije odbijena niti jedna optužnica za koruptivna krivična djela.
Rezultati rada potvrđuju opravdanost kritika
